Lastovo

Opis

Lastovo je otok sa najviše prirodnog područja, sačuvan kao Nacionalni Park prirode i otok sa najmanjim brojem stanovnika. Otok Lastovo se prvi put spominje u 4 stoljeću prije Krista imenom Ledesta. Najstariji pisani dokument o Lastovu je iz 6 stoljeća u kojem se spominje da su prvi tragovi čovjeka na otoku 850 godina prije Krista kad je otok bio naseljen skupinom naroda koji su se zvali Iliri. Iliri su bili jaki ljudi koji se se bavili ribarstvom i proizvodnjom vina i uvijek su bili pijani i nikad se te skupine naroda zvane Iliri nisu uspjele uklopit u jednu cjelinu kao isti narod. Dio Ilira su kolonizirali Grci, dio Ilira su pod rimskom vlašću postali Rimljani a dio ih se spojio sa narodima koji su bili na vlasti gdje su oni u tom trenutku živjeli.
Kroz svoju povijest Lastovo je priznavalo jedino Hrvate kao zvanične vladare. Kroz 12 stoljeće Lastovo se dobrovoljno priključilo Dubrovačkoj republici. Lastovo je zbog svoje izloženosti otvorenom moru često bio meta gusarskih osvajanja i kako bi zaštitili otok u 18 stoljeću su uveli vojni rok koji je ukinut u istom stoljeću kad su gusari iz Omiša i Ulcinja promijenili zanimanje i postali trgovci. U 19 stoljeću Lastovo su okupirali francuzi i nakon pada Napoleona Lastovo je pripalo austrijskoj carstvu, da bi 1941 godine postao dio Jugoslavije i od 1991 godine u sastavu republike hrvatske.

Danas Lastovo posebno turističko središte, jedan od najudaljenijih otoka od Splita, koje odiše mirom, prirodnim ljepotama i otvorenim morem, pruža poseban osjećaj kao da ste baš u prirodi, okruženi malim brojem stanovnika koji se bave turizmom, ribarstvom, proizvodnjom maslinovog ulja i vina, proizvodnjom limuna i naranči i proizvodnjom tradicionalnih jela.